04.08.2017. Od 330.000 izbeglih iz Hrvatske tokom rata 1991-1995. godine, oko 125.000 ljudi se vratilo u tu zemlju, ali je za mnoge od njih povratak bio neodrživ i fiktivan, kaže komesar za izbeglice i migracije Vladimir Cucić i poručuje da je vreme da Hrvatska i Srbija konačno završe rat.

U razgovoru za Tanjug, povodom 22. godišnjice hrvatske operacije "Oluja", u kojoj je ubijeno oko 2.000, a prognano oko 180.000 ljudi, Cucić kaže da povratinici u Hrvatskoj najviše problema imaju zbog neisplaćenih penzija, ali i zbog nerešenog statusa imovine, dokumenata.

Iznosi podatak da je samo prošle godine više od 60.000 ličnih karata Srba u Hrvatskoj poništeno, a razlog za to je, prema njegovim rečima, učešće na lokalnih izborima.

- Tim ljudima niko neće da ospori učešće na parlamentarnim izborima, jer je taj broj sa stanovišta cele Hrvatske na nivou statističke greške, ali 60.000 ljudi koji bi glasali u srpskim sredinama znatno bi popravilo kvalitet života onih koji su tamo - objašnjava komesar za izbeglice.

Jedan broj izbeglih je peminuo, a jedan deo je uzeo dokumenta Hrvatske iz niza razloga, ali je sam opstanak u Hrvatskoj težak, dodaje Cucić.

- Velika je nepravda koju je Hrvatska uradila prema svojim državljanima, kojima je jedini greh bio što se ne zovu Ivan nego Jovan - primećuje.

Nakon rata, kako kaže, uzurpirana je imovina prognanih, imaju problema sa stanarskim pravom, dok se pitanje penzija potpuno ignoriše.

- Ne mogu to sa shvatim. Kao i svi, znam zašto to Hrvati rade, ali ne mogu da shvatim da je međunarodna zajednica toliko gluva i obnevidela... Da mi nekome osporavamo penzije, imali bismo popriličan broj onih koji bi nas pitali zašto to radimo - rekao je Cucić.

Problemi su, dodaje, i boravište i prebavilašte, što je za njega, priznaje, začuđujuće.

- Vi meni ukidate ličnu kartu, jer, zaboga nisam tamo, ali mi istovremeno uredno šaljete porez na tu kuću. Pa čekajte... 1992. godine je jedan od tadašnjih narodnih poslanika u Hrvatskoj rekao u Saboru: ’Dajte im sve, Srbi su ionako prolazna kategorija. Nešto što je tada jasno rečeno u Saboru, nažalost, izgleda da je politika s kojom se mi svaki dan srećemo -navodi Cucić.

Precizira da je sa područja bivše Jugoslavije u ratovima od 1991-1995. godine izbeglo oko 650.000 ljudi, od kojih 330.000 iz Hrvatske.

"Oluja" je, objašnjava, praktično bila završnica "čuvene mirne reintegracije Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema" i jednog velikog broja vojno-policijskih akcija i dodaje da je još 1990. i 1991. godine, što se zaboravlja, izvršen urbicid - mnogo Srba je izašlo iz gradova.

U statusu izbeglica danas je oko 28.000 ljudi u Srbiji, a od više od 65.000 ljudi koji su bili smešteni u nekom od 700 kolektivnih centara, danas je ostalo svega njih tridesetak.

Komesarijat je svih ovih godina radio na pomoći izbeglima, kako bi otpočeli novi život kroz dodelu građevinskog materijala, seoskih i montažnih kuća, malim grantovima za započinjane nekog posla i izgradnjom stanova.

Od 2008. godine, naznačio je Cucić, svakog dana odobri se praktično pet do sedam trajnih rešenja.

- U saradnji sa više od 137 opština u Srbiji, mi smo najveća socijlana izgradnja u zemlji. Od kad je Regionalni stambeni program usvojen, broj stanova raste i mi ćemo u naredne tri godine završiti taj proces, i zbrinuti više od 11.000 porodica, odnosno više od 40.000 ljudi. To je jedan novi Čačak, koje ćemo useliti u te stanove - rekao je Cucić.