U galeriji Poslovnog centra "Đuro Salaj" u Beogradu 15. decembra 2020. godine otvoren je 34. Krajiški likovni salon (21. u izbeglištvu), koji i dalje predstavlja jedan od najbitnijih kulturnih događaja Srba izbjeglih i prognanih iz Srpske Krajine i Republike Hrvatske. Bez obzira na pandemiju korone i ove godine na salonu učešće je uzelo više od 80 umjetnika.

Tokom vijekova krajiški narod zadesile su razne nedaće, a prečesti ratovi odnijeli su u nepovrat mnoga umjetnička djela, međutim, to nije bio razlog da ovaj narod prestane da stvara.

Početkom osamdesetih godina 20. vijeka organizovana je prva izložba pod nazivom „Kninski likovni salon“, s namjerom da iz godine u godinu okuplja sve umjetnike s područja Krajine i tako pruži uvid u najnovije ideje stvaralaca i kretanja na likovnoj sceni i dade podsticaj umjetnicima da rade i predstave se javnosti. Kontinuitet ove izložbe na kratko je prekinut 1995. godine zbog rata. Narod je protjeran s vijekovnih ognjišta i raseljen širom svijeta. Ipak, vrijedni stvaraoci počeli su da se okupljaju oko SKD „Zora“ i odlučili su da nastave život ove značajne izložbe. Kako se u Srbiji našao najveći broj prognanog naroda Krajine, tu svoj život nastavlja i ova izložba pod malo izmijenjenim nazivom, ali s potpuno istom idejom i konceptom izložbe. Pružajući podršku krajiškim umjetnicima, vremenom su im se priključili i oni koji su porijeklom vezani za Krajinu, a zatim i veći broj kolega iz Srbije i Bosne te se tako broj umjetnika i njihovih djela godinama povećavao, a time i broj zainteresovanih izlagača i svakako posjetilaca.

U katalogu izložbe istoričar umjetnosti Snježana Orlović je napisala: "Stvaralačka sloboda, neograničenost i nesputanost bilo kakvim uslovima, temama, tehnikama ili materijalima, doprinjeli su tome da se na izložbi predstavi bogatstvo ideja i likovnih pristupa, sasvim osobenih i individualnih slikarskih izraza. I tako šetamo kroz rodni kraj ili sasvim nepoznate krajeve, gledamo lica dragih ljudi ili pak fantastičnih bića, rasplićemo preplete s narodnih nošnji tražeći najzagonetnije tajne, osjećajući dodir vijekova utkanih u boje".

Na salonu izlažu afirmisani umjetnici, ali se prilika daje i nekolicini amatera, čiji pogled na umjetnost i želja da se bave ljepotom stvaraju šansu da se ovdje predstave. U okviru Salona izlažu se i radovi nastali u okviru likovne kolonije Umjetničkog bratstva manastra Krke, ali i djela istaknutih umjetnika koji nažalost više nisu među živima, a za života su podržavali i bili dio ovog salona. Naročit podsticaj daje se mladim autorima koji bi trebalo da nastave tradiciju i svoju djedovinu otrgnu od zaborava, prenoseći tu ljubav i budućim generacijama. Njima se tradicionalno dodjeljuje nagrada za likovno stvaralaštvo mladih „Boris Markoš Mingo“, koja je ustanovljena u znak sjećanja na mladog krajiškog umjetnika koji je poginuo braneći zavičaj 1991. godine.

Dobitnik ovogodišnje nagrade salona je Una Novosel koja je završila Akademiju primjenjenih umjetnosti. Salon je otvorio protojerej-stavrofor i umjetnik Vojislav Biblija, godinama duhovnik našim Srbima u Haškom tribunalu.